Metoda Lean Industry 4.0

Ne može se reći da postoji metoda Lean Industrija 4.0, ali se može razmatrati nekoliko sljedećih scenarija o tome kako Lean i Industrija 4.0 komuniciraju. Pogledajte kako je grupa učesnika jedne velike poslovne konferencija o Lean upravljanju posmatrala ovu povezanost:

  1. Prva opcija bila je potpuno odvajanje industrije 4.0 i Lean-a; nemaju nikakve veze jedno s drugim. Oko sedam ili osam ljudi iz publike podržalo je ovaj scenarij.
  2. Druga opcija bila je da su Lean i Industrija 4.0 zapravo u međusobnom sukobu i da se aktivno bore za dominaciju ili važnost na tržištu. Drugim riječima, bilo bi ili Lean ili Industrija 4.0, ali kombinacija nije moguća. Također je oko sedam ili osam ljudi iz publike preferiralo ovaj scenarij, slično gore navedenom “potpuno odvojenom” pristupu.
  3. Treća opcija pokazala je Industriju 4.0 kao podskup Lean-a. Sve što radi industrija 4.0 može se smatrati dijelom Lean metodologije. Naravno, ja kao Lean „frajer“ sve vidim kroz Lean naočale, pa … Da budem iskren, ovo ne bi bio moj omiljeni Vennov dijagram. Međutim, velika grupa publike to je vidjela na ovaj način – s obzirom da je ovo Konferencija o Lean upravljanju, ljudi su također mogli biti subjektivni.
  4. Sljedeći je scenarij bio obrnut, s obzirom na to da je Lean podskup Industrije 4.0, a sve što čini Lean uključeno je u industriju 4.0. (Šta?!?!? Dođi ovamo, ti gomilo tranzistora. Pokazat ću ti kako funkcioniše proizvodnja!). Iznenađujuće, ovo je bio najvjerojatniji scenarij za jednu osobu u publici. Rekao je da je ovo možda najrealniji scenarij.
  5. Sljedeći je scenarij da postoji preklapanje između Lean-a i industrije 4.0. Oni dijele ideje i vizije i moraju sarađivati, ali imaju i puno različitih dijelova. Značajna grupa publike je bila sklona ovom scenariju, a ovo bi ujedno bio i moj omiljeni pogled na svijet.
  6. Napokon, posljednji scenarij posmatra Lean i Industriju 4.0 kao identične. Ne postoji razlika između Lean-a i Industrije 4.0; sve je to ista stvar. Nekoliko ljudi je također reklo da je ovo najvjerojatniji

Svaki od gore navedenih scenarija barem jedna osoba izglasala za najvjerojatniji. Nije čak bilo niti jasnog pobjednika, s obzirom da su i scenarij da je Industrija 4.0 podskup Lean-a i scenarij s preklapanjem imali sličan broj glasova. Prilično iznenađujuće. Svejedno, kao i uvijek, nadam se da vam je ovaj post bio pronicljiv. Sada izađite i bez obzira na to želite li Lean ili Industriju 4.0 ili oboje, organizujte svoju industriju! scenarij.

Lean i Industrija 4.0

Sličnosti između Lean-a i Industrije 4.0

Lean i Industrija 4.0 imaju puno sličnosti. Dobra implementacija zahtjeva vašu punu pažnju i podršku, kao i puno vremena i od vas i od vaših ljudi. Ako preopteretite svoje ljude i započnete previše projekata odjednom, nećete ih završiti, a čak i ako mislite da su gotovi, oni nisu baš najbolji. Ključni dio Lean-a je ograničiti posao u razvitku kako bi se trenutni posao olakšao. Čvrsto vjerujemo da se isto odnosi i na projekte. To se ne može riješiti „outsourcing-om“. Ako samo unajmite neke ljude koji će umjesto vas obaviti posao, time nećete postići ono što želite. Iako može izgledati dobro, vjerovatno neće raditi kako je zamišljeno. Nemojte me pogrešno shvatiti, vanjski saradnici definitivno mogu pomoći, ali to je daleko od pristupa “fire and forget”, treba da se nastavi raditi po tom principu. Bez obzira radite li Lean ili Industriju 4.0, PDCA krug (Plan – planiraj, Do – uradi, Check – provjeri, Act – djeluj) ključan je za uspjeh. Iako na prezentaciji sve može izgledati dobro, najvažnije je da li to stvarno djeluje na tržištu. Zato su za uspjeh posebno važni dijelovi Check i Act. I u Lean-u i u Industriji 4.0 većina implementacija propada zbog nedostatka PDCA kruga. A stopa neuspjeha je velika. Za Lean postoje brojni izvori koji navode da 70% do 90% svih Lean projekata ne donosi nikakvu mjerljivu korist, a ja vjerujem da je taj broj tačan. Još nisam vidio slične izvore za Industriju 4.0, ali prema mom ličnom iskustvu rekao bih da je stopa neuspjeha na projektima Industrije 4.0 također između 70% i 90%. Međutim, ako ste jedan od sretnih u 10% do 30% tamo gdje Lean i / ili Industrija 4.0 radi, to može napraviti veliku razliku za vaše poslovanje. I Lean i Industrija 4.0 mogu značajno smanjiti vrijeme isporuke, poboljšati kvalitet i općenito poboljšati profitabilnost operacije – ako je to urađeno kako treba!

Razlike između Lean-a i Industrije 4.0

Također postoje mnoge razlike između Lean-a i Industrije 4.0. Rad s ljudima važan je dio Lean-a, jer Lean gleda na njihove potrebe i način međusobne interakcije. Međutim, Industrija 4.0 fokusira se na računare, automatizaciju i robotiku. Krajnji cilj industrije 4.0 je fabrika ugašenih svjetala, u kojoj više nema ljudi. Naravno, postoje i radovi koji tvrde da su radnici od ključne važnosti za Industriju 4.0, ali meni se to čini lažnim. Nešto poput “Ti si važan, zato šuti i radi svoj posao dok te ne zamijeni robot.” Kada je u pitanju upotreba računara, Lean im nije neprijatelj. Ako najbolje rješenje uključuje računare, tada će Lean rado koristiti računare, automatizaciju, mreže i bilo koje druge aspekte povezane s računarima. Međutim, Industrija 4.0 uglavnom mora odabrati računarsko rješenje u odnosu na konvencionalno. I računari i rješenja bez računara imaju i prednosti i nedostatke. Međutim, osjećam da su u većini industrija prednosti računara precijenjene i problemi neprimijećeni. Druga razlika je brzina promjene. Lean često ima jednostavna i brza rješenja, na primjer Karakuri Kaizen. Pogotovo u Japanu često preferiraju brzo i jednostavno rješenje od skupog i teškog. Sve dok radi, dobro je. S druge strane, Industrija 4.0 snažna je hardverski i softverski. Svaka promjena zahtijeva programere i tehničare, kojih obično nedostaje. Zbog toga će implementacija Industrije 4.0 potrajati puno više vremena, dok Lean implementacija može (ne uvijek, ali često) biti brža. Druga razlika je fleksibilnost. Industrija 4.0 često nema veliku fleksibilnost. Naravno, cilj je fleksibilno proizvesti bilo koji dio koji želite u bilo kojem trenutku. Ali ako trebate promijeniti stvarni proizvodni sistem, Industriji 4.0 treba puno više vremena i novca. Što se tiče složenosti, ovo je suparnik s promjenom ERP-a. Ako radite s ERP sistemima, prisjetite se zadnjeg ažuriranja softvera, promjene verzije ili potpune promjene drugog dobavljača ERP softvera. Vjerovatno je bilo vrlo skupo i neuredno. Isto se odnosi i na Industriju 4.0. Po mom mišljenju, industrija 4.0 zapravo smanjuje fleksibilnost. Lean, s druge strane, radije čini mnogo malih koraka nego velike skokove, jer će to pomoći vašoj krivoj učenja i dat će vam više vremena za ispravljanje grešaka. Također potiče brze i fleksibilne promjene za brže poboljšanje. Na kraju, tu je i tema stalnog poboljšanja. Ideja da se uvijek poboljšavamo jedan je od temelja Lean proizvodnje. Međutim, zbog sporije brzine promjena i implementacija u industriji 4.0, većina aplikacija 4.0 je ono što bih nazvao „spomenicima“. Vrlo skupe, a kad su tamo, teško ih je promijeniti. Stoga je industrija 4.0 često jednokratni pristup koji može (ili ne mora) uspjeti.
Industrija 4.0 Tehnologije

Koje tehnologije čine industriju 4.0?

Industrija 4.0 zavisi od niza novih i inovativnih tehnologija, koje u suštini obuhvataju sljedeće:

  1. Industrijski Internet stvari (Internet of Things, IoT)

Možda najvažniji element Industrije 4.0. Karakterišu ga povezani uređaji koji komuniciraju međusobno i s centralnom bazom (ljudima) putem internet veze. Na uređajima su obično ugrađeni senzori. Podaci zaprimljeni od svakog uređaja spremaju se u oblaku te se koriste za analize i donošenje odluka u stvarnom vremenu.

 

  1. Napredna robotika – autonomni roboti

Roboti postaju sve autonomniji, fleksibilniji i kooperativniji. Očekuje se da će međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Koriste se za različite aktivnosti – od biranja proizvoda u skladištima, do pripremanja proizvoda za otpremu.

 

  1. Aditivna proizvodnja (3D printeri)

Trenutno se koristi za razvoj prototipova i individualnih komponenti nužnih za pojedini proizvod.
U budućnosti se očekuje široko korištenje aditivne proizvodnje za proizvodnju malih količina jedinstvenih proizvoda koji zadovoljavaju specifične potrebe/želje kupaca.

 

  1. Proširena stvarnost (augmented reality)

Sistemi koji se temelje na proširenoj stvarnosti mogu se koristiti za različite usluge, npr. za odabir dijelova u skladištu ili za slanje instrukcija za popravak nekog uređaja preko mobitela.

 

  1. Simulacije

Trenutno se 3D simulacije proizvoda koriste za prikaz proizvoda, materijala, proizvodnih procesa, ali očekuje se još snažnije korištenje u samim postrojenjima.

 

  1. Rad u oblaku (cloud computing)

Očekuje se povećano korištenje softvera smještenih u oblaku vezano uz samu proizvodnju (ne samo generalne procese unutar preduzeća), potaknuto i implementacijom drugih 4.0 tehnologija, što će dovesti do većeg širenja podataka unutar preduzeća i šire.

 

  1. Kibernetička sigurnost

Porastom povezivanja povećat će se i potreba za adekvatnom zaštitom industrijskih sistema i proizvodnih linija.

 

  1. Big Data i analitika

Prikupljanje i analiza podataka iz različitih izvora: proizvodne opreme i proizvodnog sustava, cijelog sustava poduzeća, sustava kupaca i dobavljača. Prilika za prepoznavanjem određenih uzoraka ponašanja, što omogućuje optimizaciju kvaliteta proizvodnje, uštedu energije i sl.

 

  1. Horizontalna/vertikalna integracija sistema
  • Horizontalna: digitalizacija u cjelokupnom lancu vrijednosti kroz razmjenu informacija i povezivanje informacionih sistema (od kupaca do dobavljača)
  • Vertikalna: integracija IT sistema kroz sve nivoe hijerarhije u preduzeću (proizvodnja, kontrola, operativni nivo)

 

Šta je Industrija 4.0?

Para je pokrenula originalnu industrijsku revoluciju, (prvu revoluciju); struja drugu; preliminarna automatizacija i mašinski inženjering treću; a sajberfizički sistemi — ili inteligentni računari — oblikuju Četvrtu industrijsku revoluciju.

Prije 2014. Google termin za pretragu „Industrija 4.0“ praktično nije postojao, ali do 2019. 68 procenata ispitanika u Mekinsi globalnom istraživanju smatralo je Industriju 4.0 glavnim strateškim prioritetom. Sedamdeset posto je reklo da njihove kompanije već pilotiraju ili primjenjuju novu tehnologiju.

Industrija 4.0 zasniva se na izumima Treće industrijske revolucije — ili digitalne revolucije — koja se odvijala od 1950-ih do ranih 2000-ih i donijela nam kompjutere, druge vrste elektronike, internet i još mnogo toga. Industrija 4.0 donosi ove pronalaske izvan prethodnog domena mogućnosti sa četiri osnovna tipa disruptivnih tehnologija koje se mogu primjeniti u cijelom lancu vrijednosti:

  • Povezivost, podaci i računarska snaga: klaud tehnologija, internet, blockchain, senzori;
  • Analitika i inteligencija: napredna analitika, mašinsko učenje, veštačka inteligencija;
  • Interakcija čovjek-mašina: virtuelna realnost (VR) i proširena realnost (AR), robotika i automatizacija, autonomno vođena vozila;
  • Napredni inženjering: aditivna proizvodnja (kao što je 3-D štampa), obnovljiva energija, nanočestice.

Dakle, Industrija 4.0, je logičan nastavak prethodne tri industrijske revolucije, a odnosi se na: brzu digitalnu transformaciju procesa unutar prerađivačko-proizvodnih (ali i ostalih povezanih) industrija.

Transformacija se zasniva na inteligentnom umrežavanju mašina (i drugih uređaja) pomoću naprednih informaciono – komunikacionih tehnologija, s ciljem da se omogući autonomno komuniciranje među uređajima, analiziranje i prikupljanje velike količine podataka, autonomno donošenje odluka, praćenje imovine i procesa u stvarnom vremenu, stvaranje dodane vrijednosti te vertikalna i horizontalna integracija.

Osnova je integracija informacionih tehnologija sa operativnim aktivnostima, što dovodi do jače proizvodne organizacije.

Transformacija poslovnih modela u sklopu Industrije 4.0 rezultuje sljedećim poboljšanjima u preduzeću, koja vode do povećanja dobiti, smanjenja troškova, poboljšanih iskustava kupaca, inovacija:

  • Povećana produktivnost (veći stepen automatizacije smanjuje vrijeme proizvodnje, a omogućuje bolje korišćenje resursa
  • Povećana fleksibilnost (korišćenjem mašina i robota koji mogu brzo odraditi niz koraka u proizvodnji različitih proizvoda)
  • Povećan kvalitet proizvoda (korišćenjem senzora i pogona koji prate process proizvodnje i stvarnom vremenu i omogućuju brzu reakciju u slučaju grešaka
  • Povećana brzina razvoja proizvoda (od prve ideje do finalnog proizvoda u kratkom roku, zbog mogućnosti simulacije)